http://forum.paundurlic.com/index.php?topic=1129.msg6251#msg6251Na ovom linku je Vladov topik na kome mi je postavljeno pitanje kako su pisali naši preci početkom 19. veka,
bolje reči: da li je tačno "otkriće" negotinskog NVO "Gergina", koje je plasirano kao senzacija, da je "vlaska cirilica Krajinskih Vlaha s pocetka 19. veka (pre oko 200 godina)" izgledala ovako:
Moj odgovor je: Nije, ovako NIKADA nisu pisali ni "naši" ni "njihovi" preci, bolje reči: "ničiji" preci, to je prosto savremena transliteracija poznatog teksta:
koji se može naći na Wikipediji:
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Romanian-kirilitza-tatal-nostru.jpgi čija odgovarajuća transkripcija treba da izgleda ovako:
Тáтъль нóстрȢ, кáрєлє єщй î чєрюрй, сфнцáскъсє нȢмєлє тъȣ : Вiє îпръръцiѧ тá : фiє вóѧ тá, прє кȢмь î чєрю, шѝ прє пъмѫнть. Пѫйнѣ нóастръ чѣ де тоте зѝлеле, дънєѡ нóаѡ áстъзй. Шѝ нє ѩртъ нóаѡ даторíйлє нóастрє прє кȢмь шѝ ной єртъмь датóрничилѡрь нóщрй: Шѝ нȢ нє дȢчє прє но́й î испѝть, чѝ нє избъвѣщє дє чєл ръȣ. Къ атá ѩстє îпъръцiѧ, шѝ ПȢтѣрѣ, шѝ мърирѣ î вѣчй, амѝнь.
Pošto je prethodna slika malo iskrzana, evo istog tog teksta u čitkijoj verziji:
Nije ništa neobično da se stari tekstovi, pisani pismom koje više nije u upotrebi, štampaju u novom ruhu, ali ako je ovaj modernizovan prepis protumačen onako kako je to učinila negotinska "Gergina", onda je to teško ogrešenje o istinu.
Evo jednog primera preslovljavanja teksta, koje je sačinjeno radi propagiranja rumunske istorije među Vlasima istočne Srbije:
Sada sledi ono najvažnije: ako naši preci nisu pisali ovako, kako kaže "Gergina", kako su onda pisali, ako su uopšte pisali, i ako su pisali, da li je nešto od toga sačuvano? U prilici sam ne samo da odgovorim potvrdno, nego i da pokažem jedan dokument, koji je sačuvan u Arhivu Srbije. On se pominje u literaturi, ali ga niko do sada nije publikovao, pa mu je ovo ovde na Florumu, vatreno krštenje. Dokument je nastao u Tekiji 1837. godine, i sadrži molbu meštana upućenu knezu Milošu za pomoć u obnovi seoske crkve.
Evo i prepisa koji sam sačinio za ovu priliku, a koji će se naći u monografiji "Vlasi karpatske Srbije":
ПрялȣминатулȢи ши пря îнвацатȢлȢи ши де ДумнезъȢ алесулъ ДомнȢл НострȢ Челмилостивь Милошь
арътъмь Маририсале пентрȢ аноастръ не пȢтинчоасъ бисерикъ финдь де 22 де ани фъкутъ î(н)тîмплîндȢса де аȢми слебитъ ашадар рȢгъмь прялȢминать Милостивия Марири сале де ла тоатъ ωбщя текиеи кȢ капетеле дескоперите шû ку џен(ун)ки лапомънть деламик пънъ ламаре преωци ши кмеци сатулȢи сърȢтъм пичоареле ши чинститъ мъна мърири сале ча дряптъ девреме къ бис(е)рика аноастръ детотъ аȢмислъбитъ Маре Милостивул ДȢмнезъȢ îдемнîндъ де аȢ венитъ шû Домну пъринтеле нострȢ влъдика де аȢ слȢжить î(н)бисърикъ ма кȢ маре фрикъ аȢслȢжить ши пъринтеле влъдика няȢ спȢсь ши няȢ îдемнать пентрȢ касъ неарътъмь кътръ Мъриръ МилостивнȢ Господари ши ярънерȢгъ(м) кътръ Милостивномь Господари деламик пънъламаре нерȢгъмь пентрȢ кîтъ пȢтере авем нои съажȢтȢръм бисерика кȢ варь ши кȢ пятръ ши (кȢ) гринзиле ши арътъм кîц бани аре бис(е)рика = 2200 бани гата дарь алтъ пȢтере нупȢтемь ажȢтȢра къ сîнть ωамени сиромани дарь ачестя нȢмите десȢсъ адекъ варȢ шипетриле шигринзиле нȢлеавемь гата пънъ нȢвомь добîнди ръспунсь дела Милостивул Господарû
Ши ръмîнемъ тоатъ ωбщѣ тъкиеи аплекътори ширȢгътори Мърири Сале ГосподарîлȢи Милошь
î(н) тъкия 10 ј(?)аноария анȢл 1837
Da bi se lakše čitao tekst, evo glasovnih vrednosti pojedinih znakova:
Ȣ = u (ажȢтȢра = ажутура),
ь = meki znak, nema gl. vrednost
ъ = ă (арътъмь = aрăтăм, бисерикъ = бисерикă, пънъ = пăнă)
я = ја (тъкия = Tăkija, Tekija)
î = î, în
ω = o
щ = št
ѣ = e, je