Ево шта о Карашевцима или Карашованима каже Миле Томић (Mile Tomici), познати румунски лингвиста, ако се не варам, и сам припадник овог народа.
Преузето са:
http://www.prezimenik.co.yu/AntroponimijaKarasevaca.htmMile Tomić
ANTROPONIMIJA KARAŠEVACAPREZIMENA
1. Nedaleko od Rešice (županija Karaš-Severin) nalazi se sedam naselja sa slovenskim stanovništvom poznatim pod imenom Karaševci (Karašovani): Karaševo, Klokotić, Jabalče, Lupak, Nermet, Rafnik i Vodnik. /1/ Ni o jednoj lingivstičkoj oazi nije se pisalo toliko mnogo kao o Karaševcima. U naučnim radovima rumunskih i stranih istraživača u kojima se pominju i ovi govori ili u radovima posvećenim isključivo Karaševcima, formulisano je niz zaključaka o poreklu, jeziku, etnografiji i folkloru ovih Srba.
1.1. Najviše diskusija vođeno je oko porekla Karaševaca, a pogotovo o njihovoj nacionalnosti. Poznato je da Karaševci imaju izvestan broj specifičnih osobina ali i znatan broj zajedničkih crta sa ostalim balkanskim narodima, kao i osobine koje se susreću u jeziku i običajima ili u njihovoj narodnoj nošnji. Te su prilike dozvolile pojedinim straživačima da ih smatraju Bugarima, Srbima (v. Miletič, 169; Petrovici, 16-18) Česima (v. Barbulescu, 99-100) ili potomcima "onih srednjevekovnih Slovena koji su naselili Dakiju" (Popović Ivan, 44-45). Pomenućemo na kraju i mišljenje prema kome "Karaševci nisu čisto slovenskog porekla, onako kako se podržavalo i kako se još misli, Karaševci su proizvod slovensko-rumunske smese sa albanskom penetracijom" (Simu, 141).
2. Karaševci se smatraju jednostavno Karášefcima a njihov maternji jezik nije ni srpski ni bilo koji drugi slovenski jezik već karášefski jézik. Prilikom dijalektoloških istraživanja u ovim selima (1965. i 1968. godine) došli smo do zaključka da je nemoguće ubediti jednog Karašefca da je Srbin nezavisno od njegovog stepena obrazovanja. Najobrazovaniji Karaševci smatraju da su Hrvati pošto su i oni katoličke vere. Ovom ubeđenju doprineli su katolički sveštenici a i većina učitelja koji su godinama predavali u školi samo latinicu.
2.1. Naučni radovi, objavljeni poslednjih godina, uključuju bez izuzetka ove govore u srpske dijalekte. Neki smatraju da su kosovsko-resavskog tipa (Petrovici, 18) a drugi ih priključuju timočko-lužičkom dijalektu (Ivić, 320; Malecki, 13-16).
2.2. Različitih mišljenja ima i u vezi s periodom emigracije Karaševaca. Kao što smo napomenuli, Ivan Popović ih smatra za direktne potomke Slovena koji su naselili Dakiju, ali ne donosi nikakve argumente kojima bi potvrdio svoju sintezu. Ima naučnika koji smatraju da je bilo više kolonizacija: prva u periodu 1366-1296. iz Bugarske; druga kolonizacija u XV veku iz Srbije i, najzad, treća u XVIII veku iz Bugarske i Albanije (Simu, 27, 28, 45-46). Prema drugoj teoriji, bilo je dve kolonizacije (Ivić, 321) ili, prema drugima, samojedna, prvo u Karaševu a zatim, posle izvesnog perioda, deo njih se preselio i tako je postalo ostalih šest naselja (Petrovici, 2). Neki smatraju da su se Karaševci doselili u XIV ili u XIII veku (Melich, 170-171), "ni u kom slučaju nisu došli u Karaševo pre XIII veka a ni posle XV veka" (Petrovici, 18). Lj. Miletić smatra da su Karaševci došli u XV veku, odnosno posle 1466. godine (Miletič, 181), kao i P. Ivić, koji smatra da su se Karaševci doselili "najverovatnije u XV veku" (Ivić, Dijalektologija, 222). E. Popovici, polazeći od činjenice da su 1366. godine Karaševci primili katoličku veru, smatra da su oni u XIV veku već bili ovde (Popovici, 168), a Gheorge Cotosman (George Kotošman) tvrdi da Srbi počinju emigrirati posle 1389. godine, odnosno posle kosovske bitke (Cotosman, 101-113).
Nabrojali smo sva ova mišljenja da bismo ukazali na to koliko su ovi govori interesovali istraživače i da bismo pokazali da se oko njihovog porekla, nacionalne pripadnosti, perioda i mesta imigracije pisalo mnogo, a vrlo često i kontradiktorno. Treba, međutim, napomenuti da poreklo Karaševaca, i pored svega toga, do sada nije pouzdano razjašnjeno. Ovim prilogom ne želimo razjasniti sve te probleme, jer to ovom prilikom ne bi ni bilo moguće. Naš cilj je samo da ustanovimo do kakvih zaključaka možemo doći analizirajući prezimena Karaševaca, što do sada nije niko učinio.
2.3. Karaševo, kao naselje, zabeleženo je prvi put 1333. godine (Draganu, 259; Suciu, I, 121) pod imenom Karasow. Ime naselje izvedeno je od hironima Karaš, koje se prvi put pominje 1247. godine kao Crassou (Draganu, 259), a 1266. zabeleženo je Karassou (Draganu, 259). Srpski oblik, Karasevo, zabeleženo je 1628. godine (Petrovici, 9), a tako i 1690-1700. godine (Draganu, 259).
3. Karaševski govori jesu arhaični srpski govori timočko-lužničkog tipa. Ima u njima i sopstvenih inovacija a i novijih srpskih crta kao i znatan broj osobina koje se susreću i u nekim makedonskim i bugarskim govorima. Treba napomenuti da ovi govori nisu identični u svim naseljima. Najirazitije su razlike u fonetici i leksici.
Prilikom terenskih istraživanja koja smo vršili u ovim naseljima, prikupili smo sva prezimena (210), sva imena za muškarce (57) i za žene (49), sve nadimke (1172), toponime (239) i se entropske reči (216) što ukupno predstavlja 1997 oblika.
4. Godine 1968. bilo je 6423 Karaševca i to: u Karaševu 2519, u Klokotiću 1023, u Jabalči 287, u Lupaku 810, u Nermetu 617, u Rafniku 696 i u Vodniku 461.
Kao što smo napomenuli, Karaševci imaju 210 različitih prezimena koja, prema njihovom preklu i načinu obrazovanja, možemo grupisati na sledeći način:
5. Prezimena srpskog porekla
5.1. Prezimena Karaševaca izvedena od srpskih apelativa:
B é l a c < shr. belac (Rj. JAZU, I, 228-229)
G é r l i c a < shr. grlica (Rj. JAZU, III, 444)
G l u v á k < shr. gluhak (Rj. JAZU, III, 205)
G r ó m o v < shr. grom > gromov adj. (Rj. JAZU, III, 461)
G u b á n < shr. guban adj (Rj. JAZU, III, 485; v. i rum. Coban, Cuba, DOR, 76)
G ú š k a < shr. guša (Rj. JAZU, III, 513; v. i rum. Guša, DOR, 290)
K u b á n < shr. kuba (Rj. JAZU, V, 714; v. i Gubán)
K ú n j a < shr. kunja (Rj. JAZU, V, 788)
M a r j a n ó v < shr. Marjanov prid. (Rj. JAZU, VI, 481; v. i rum. Marian, DOR, 103)
P o z d é r k a < shr. pozderka (Rj. JAZU, XI, 305)
R ó m a k < shr. roma "kaluđer iz Serbije" (Rj. JAZU, XIV, 150)
S r n k a < shr. srnka (Rj. JAZU, XVI, 313)
Š é r a < shr. šera (Rj. JAZU, XVII, 542)
Š v é n a k < shr. švenak (Rj. JAZU, XVII, 918)
U d o v í c a < shr. udovica (Vuk, 770)
U j k í c a < shr. ujko (Vuk, 776, v. i rum. Uica, DOR, 465)
Z u j á k < shr. zujak (Vuk, 314)
5.1. Prezimena Karaševaca izvedena od srpskih apelativa, prezimena ili toponima:
J a g ú c a < shr. jaguc; Jagica (Rj. JAZU, IV, 407, 416)
K ú r j a k < shr. kurjak; Kurjak (Rj. JAZU, V, 814)
J á n k o v < shr. Jankov (Rj. JAZU, IV, 453-454; v. i rum. Iancu, DOR, 77)
5.2. Prezimena Karaševaca izvedenih od srpskih imena:
B o s í l j k a < shr. Bosiljka i.ž. (Rj. JAZU, I, 558)
D u m í t a r < shr. Dumitar i.m. (Rj. JAZU, II, 886; v. i rum. Dimitru, Dumitru, DOR, 42)
Đ' u r á s a < shr. Đura, Đuras i.m. (Rj. JAZU, III, 13)
Đ' u r k í c a < shr. Đurka, Đurica i.m. (Rj. JAZU, III, 16; v. i rum. Giurgita, DOR, 67)
G é r g o v i ć' < shr. Gerga, Gergovica, i.m. (Rj. JAZU, III, 129; v. i rum. Gerga, DOR, 65)
M a t é j i n < shr. Matejev (Rj. JAZU, VI, 518; v. i rum. Matei, DOR, 103)
M í j a t < shr. Mijat i.m. (Rj. JAZU)
M í l o j a < shr. Miloj, Miloje i.m. (Rj. JAZU, VI 679; v. i rum. Miloiu, DOR, 109)
M r š a < shr. Mrša i.m. (Rj. JAZU, VII, 81; v. i rum. Mersa, Mirsa, DOR, 111)
V á k a, V é k a < shr. Vaka, Vako (< Vasilije) i.m. (Vuk, 56)
Z r n k a < shr. Zrnka i.ž. (Vuk, 314; v. i rum. Zîrna, Zarna, DOR, 415)
5.2.1. Prezimena Karaševaca izvedena od srpskih imena i prezimena:
M í l o š < Miloš (Rj. JAZU, VI, 695; v. i rum. Milos, DOR, 109)
S á m a k < shr. Samac (Rj. JAZU, XVI, 553)
5.2.2. Prezimena Karaševaca izvedena od srpskih prezimena ili toponima:
Í f k a < shr. Ivka (Rj. JAZU, IV, 105; v. i rum. Jifco, DOR, 305)
5.3. Sledeća prezimena Karaševaca susreću se kod Srba i Hrvata:
B á b i ć' < shr. Babić (Rj. JAZU, I, 182; v. i rum. Babici, DOR, 185)
B o k š á n < shr. Bokšan (Rj JAZU, I, 522; v. i rum. Bocsa, DOR, 206)
F i l í p o v i ć < shr. Filipović (Rj. JAZU, III, 54)
J a n o š é v < shr. Janošević (Rj. JAZU, IV, 454; v. i rum. Ianos < mađ. János, DOR, 84)
K á t i ć' < shr. Katić (Rj. JAZU, IV, 897)
L ú k i ć' < shr. Lukić (Rj. JAZU, VI, 212)
M á g d i ć' < shr. Magdić (Rj. JAZU, VI, 384)
M á t i ć' < shr. Matić (Rj. JAZU, VI, 582)
P á p e š < shr. Papeš (Rj. JAZU, IX, 627)
P é i ć < shr. Pejić (Rj. JAZU, IX, 759)
R a d á n < shr. Radan (Rj. JAZU, XII, 868)
R a s p ó t i ć' < shr. Raspović (Rj. JAZU, XIII, 207; v. i shr. rasputica, Rj. JAZU, XIII, 251)
R í b a r < shr. Ribar (Rj. JAZU, XIII, 929)
S ó k a ć' < shr. Sokač (Rj. JAZU, XV, 886)
S t o j á n o v i ć' < shr. Stojanović (Rj. JAZU, XVI, 604)
T r á j a < shr. Traja (Rj. JAZU, XVIII, 518)
V l á š i ć' < shr. Vlašić (Vuk, 68)
5.4. Sledeći oblici upotrebljavaju se kod Karaševaca kao prezimena a kod Srba i Hrvata kao apelativi ili toponimi:
B i š i n a < shr. Bišina (Rj. JAZU, I, 336)
J é l i n < shr. Jelin, jelin adj. (Rj. JAZU, IV, 580)
L á đ' a < shr. Lađa, lađa (Rj. JAZU, 866-867; v. i rum. Lada, DOR, 124)
P á l e t i ć' < shr. Pale, Palete, paleta (Rj. JAZU, IX, 585; v. i shr. Paletašević; rum. Palici, DOR, 341-342)
6. Prezimena rumunskog porekla
6.1. Prezimena Karaševaca izvedena od rumunskih apelativa, imena ili prezimena:
B a č ú n a < rum. baci, Baciu, Bacin (DOR, 186)
H ó c a < rum. hot, Hot, Hotea (DOR, 298; v. i shr. Hoča, Rj. JAZU, III, 637)
K ó r n j a < rum. Cornea (DOR, 249; v. i shr. Kornjav, Rj. JAZU, V, 345)
M á dz e r a < rum. mazere, Madzare (DOR, 318)
V a t á v < rum. vatav, Vataf (DM, 921, DOR 466)
6.2. Prezimena Karaševaca izvedena od rumunskih imena ili prezimena:
G é r a < rum. Ghera (DOR, 68)
K i t í k < rum. Chitic (DOR, 117)
R e b e đ' í l a < rum. Rebegii, Rebegea (DOR, 359)
Z ú z a < rum. Zuza (DOR, 68, 415)
Ž u r á š k u < rum. Jura, Juratu, Jurescul (DOR, 67, 306; v. i shr. žura, Vuk, 162)
Ž ú r k a < rum. Jurca, Jurca (DOR, 66, 67)
Ž ú r k u l v. Ž u r k a
6.3. Prezimena Karaševaca izvedena od rumunskih prezimena:
A l m a ž á n < rum. Almajan (Graur, 117; v. i shr. almužanin, Rj. JAZU, I, 75)
A r d e l j á n < rum. Ardelea (DOR, 182; v. i shr. Erdeljanin, Rj. JAZU, III, 30; Ardeljac, Rj. JAZU, I, 103)
A r ž ó k a < rum. Arjoca (DOR, 182)
B é c a < rum. Beta (DOR, 196; v. i shr. Becić, Rj. JAZU, I, 218)
B é u l < rum. Beul (DOR, 200)
Č' o k é l t k a < rum. Ciocîltea (DOR, 239)
Č' ú r l a < rum. Ciurla (DOR, 242)
Ć' i m p o n j é r u < rum. Cimponeriu (DOR, 238)
Ć' í n k u l < Tincu, Tîncul (DOR, 162, 397; v. i shr. Tinka, i.ž., Rj. JAZU, XVIII, 333)
E r ž ó k a v v. A r ž ó k a; (v. i shr. erzak < trk., Rj. JAZU, III, 32)
H a c e g á n < rum. Hategan (Graur, 117)
H é r ž a < rum. Herja, Hîrja (DOR, 259)
J o n á š k a < rum. Jonascu (DOR, 86, Graur, 62, 67, 150)
K a l d a r á š < rum. Caldaras (DOR, 232)
L o g o ž á n, L u g o ž á n < rum. Lugoj (DOR, 312)
M á l u l < rum. Málul (DOR, 94); v. i shr. Mal, Malulja, Rj. JAZU, VI, 405, 526)
M u n t j á n u < rum. Mutean (DOR, 328)
M ú r g u l < rum. Murgu (DOR, 329; v. i shr. Murgulja, Rj. JAZU, VII, 160)
P e t r ú c < rum. Patrut (DOR, 131)
S ó r k a < rum. Sorca (DOR, 373; v. i shr. Sorko izveden od rum. sora + sufiks ko, Rj. JAZU, XV, 926)
Ú r s u, Ú r s u l < rum. Ursu, Ursul (DOR, 401)
7. Prezimena mađarskog porekla
7.1. Prezimena Karaševaca mađarskog porekla zabeležena kod Srba i kod Rumuna:
B e n e d ú k < mađ. Benedek (rum. Benedec, Benetiuc, DOR, 23, shr. Benedik, Benedet, Rj. JAZU, I, 232)
D o m i n á g < mađ. Domokos (rum. Domincul, DOR, 45; shr. Dominić, Dominig, Dominik, Rj. JAZU, II, 623)
D ó m o k o š < mađ. Domokos (rum. Domocos, DOR, 45; shr. Domagoj, Domogoj, Rj. JAZU, II, 619, 628)
F á r k a č ' < mađ. farkas (rum. Farca, Farcovici, DOR, 271; shr. Farkaš, Rj. JAZU, III, 44)
G é r g a < mađ. görgetni, görge (rum. Gerga, DOR, 65; shr. Gerga, Rj. JAZU, III, 129)
J á n č a < mađ. Jancsy (rum. Iancea, DOR, 84; shr. Janča, Rj. JAZU, IV, 451)
K í k e š < mađ. csikós (rum. Chicos, DOR; 236, 237; shr. Kikaš, Rj. JAZU, IV, 950)
L u k a č é l a < mađ. Lukacs (rum. Lukacila, DOR, 97; shr. Lukač, Lukačić, Lukačević, Rj. JAZU, VI, 208)
R a c < mađ. Rác, Rácz (rum. Rat, DOR, 358, Graur, 83; shr. Rac, Rj. JAZU, XII, 846)
7.2. Prezimena Karaševaca mađarskog porekla zabeležena i kod Srba:
K ó v a č' < mađ. kovács (shr. Kovač, Rj. JAZU, V, 405, v. i Graur, 83)
L á u š < mađ. Lajos (shr. Lauš, Lajuš, Rj. JAZU, V, 925, 878)
M a r ó s u l < mađ. Marosi (shr. Marosić, Maroš, Rj. JAZU, VI, 486; v. i Graur, 83)
7.3. Prezimena Karaševaca mađarskog porekla zabeležena i kod Rumuna:
B a r á t < mađ. barát (rum. Barat, DOR, 215)
B í r t a < mađ. Bërtok (rum. Birta, DOR, 22)
B ó r z a < mađ. borz (rum. Borza, DOR, 211)
G o ž á n < mađ. gócmány (rum. Gosman, DOR, 285; v. i shr. gožul "izvor u Hercegovini", Rj. JAZU, III, 350)
V ó r g a < mađ. horgas (rum. Horga, Varga, DOR, 403, 297)
Z í g m u l < mađ. Zsigmond (rum. Sigismund, Sigmund, Jicmon, Jiga, DOR, 370; Graur, 48)
Ž í g m u l v. Z í g m u l
Prezime Frána primili su Karaševci posredstvom mađarskog jezika zajedno sa katoličkom verom (v. i shr. Frana, Frane, Frančeska, Rj. JAZU, III, 68).
8. Prezimena nemačkog porekla
8.1. Sledeća prezimena Karaševaca nemačkog porekla nisu zabeležena kod Srba i Rumuna:
G é b l e r < nem. Gabler (v. Dictionar german-român, Bukurešt, 1966, str. 377)
H é g e r < nem. Geger (v. Dictionar german-român, Bukurešt, 1966, str. 465; v. i shr. Hegen, i.m. Rj. JAZU, III, 588)
M í l e r < nem. Müller, Miller (Graur, 78, 99)
8.2. Sledeće prezime Karaševaca nalazi se kod Srba i kod Rumuna:
M a j ó r < nem. Mayer (rum. Maior, DOR, 99; shr. Major, Rj. JAZU, VI, 392)
8.3. Sledeća prezimena Karaševaca nemačkog porekla nalaze se i kod Srba:
M á s a < nem. masse (shr. masa, Maša i.m., Rj. JAZU, IV, 493, 507)
Š t e c < nem. Stacker, Stecher (shr. Stec(e)l, Rj. JAZU, XVII, 764, v. i shr. Štecko, Štecan (Stecevan), Rj. JAZU, XVII, 764)
Š ú d o r < nem. Schotter (shr. Šudor, šudor, Rj. JAZU, XVII, 862).
9. Prezimena Karaševaca turskog porekla:
H a r a m b á š < trk. haramy bašy (shr. Harambaš, Rj. JAZU, III, 570; v. i rum. Haramb, DOR, 73)
M u s e l í n < trk. müssellim (shr. Museim, Rj. JAZU, VII, 164; rum. Muslina, DOR, 446)
R á m b a š v. H a r a m b á š
10. Karašefska prezimena različitog porekla
10.1. Prezimena Karaševaca, različitog porekla, zabeležena kod Srba i kod Rumuna:
B é l č' a, shr. Belča (Rj. JAZU, I, 293); rum. Belcea (DOR, 198)
F l ó r a shr Flora (Rj. JAZU, III, 61); rum. Flora (DOR, 58)
H é r a shr. Hera (Rj. JAZU, III, 591; rum. Hera (DOR, 87)
K a l í n a shr. Kalina (Rj. JAZU, IV, 772); rum. Calina (DOR, 27)
K r a č ú n a shr. Kračun (Rj. Jazu, V, 429); Craciun (DOR, 36)
L ú c a shr. Luca (Rj. JAZU, VI, 185); rum. Luta (DOR, 97)
M á t e s shr. Mateša (Rj. JAZU, VI, 523); rum. Mates (DOR, 104)
S t ó j a shr. Stoja (Rj. JAZU, XVI, 601); rum. Stoia (DOR, 376)
S t ó j a n shr. Stojan (Rj. JAZU, XVI, 603); rum. Stoian (DOR, 376)
Ú g r i n shr. Ugrin (Vuk, 768); rum. Ugrin (DOR, 400)
10.2. Prezime Njágul nije zabeleženo kod Srba i Hrvata već samo kod Rumuna Neagul (DOR, 332; Graur, 110; vidi i Maretić, 82, 127).
10.3. Sledeća prezimena Karaševaca, različitog porekla, zabeležena su kod Srba kao apelativi a kod Rumuna kao prezimena:
B a n á k shr. banak (Rj. JAZU, I, 170); rum. Bana; Banca (DOR, 190)
B ó š k a shr. boška (Rj. JAZU, I, 562), rum. Bosca (DOR, 211)
B ú n j a shr. bunja (Rj. JAZU, I, 738); rum. Bunea (DOR, 222)
C a r á n shr. caranski (Rj. JAZU, I, 757); rum. Taran (DOR, 396)
D ú m a shr. duma (Rj. JAZU, II, 884); rum. Duma (DOR, 268)
K è d a shr. Kedar (Rj. JAZU, IV, 932); rum. Chida (DOR, 237)
M í r u l shr. mirula (Rj. JAZU, VI, 752); rum. Mirul (DOR, 111)
M o l d o v á n shr. moldovan (Rj. JAZU, VI, 912); rum. Moldovan (DOR, 326)
P a d i n j á n shr. padina (Rj. JAZU, IX, 557); rum. Padina (> Padineant) (DOR, 341)
P a ú c a shr. pauk (Rj. JAZU, IX,708); rum. Paun, Pauta (DOR, 345)
T e l j á g a shr. teljega, teljige, taljige (Rj. JAZU, XVIII, 189); rum. Telega (DOR, 388)
T ú r n a shr. turma (Rj. JAZU, XVIII, 945); rum. Turnea (DOR, 394)
U r d a shr. urda (Vuk, 786); rum. Urda (DOR, 400)
10.4. Prezimena Karaševaca, različitog porekla, zabeležena kod Srba i Hrvata kao imena a kod Rumuna kao prezimena ili, ređe, kao imena:
A d á m shr. Adam (Rj. JAZU, I, 31); rum. Adam (DOR, 3)
A n d r é j shr. Andrej (Rj. JAZU, I, 85); Andrei (DOR, 11)
Á r s u l shr. Arsa, Arso (Rj. JAZU, I, 113); rum. Arsu (DOR, 16)
B á j k a shr. Bajka, Bajko (< Bajkić, Rj. JAZU, 157); rum. Bajca (DOR, 187)
B a l í k a shr. Bala, Balica (RJ. JAZU, I, 161); rum. Balica (DOR, 188)
B l á š k a shr. Blaško (Rj. JAZU, I, 424); rum. Blasca (DOR, 24)
B l a ž shr. Blaž (RJ. JAZU, I, 430); rum. Blaj (DOR, 173)
B ó r k a shr. Borko (Rj. JAZU, I, 555); rum. Borca (DOR, 210)
B r á n k a shr. Branka, Branko (Rj. JAZU, I, 591); rum. Branca (DOR, 214)
D ó b r a shr. Dobra (Rj. JAZU, II, 510); rum. Dobra (DOR, 261)
D r á g a n shr. Dragan (Rj. JAZU, II, 745); rum. Dragan (DOR, 264)
D r a g í j a shr. Dragija (Rj. JAZU, II, 747); rum. Draghia (DOR, 264)
F é r a shr. Feras (Rj. JAZU, III, 49); rum. Fera (DOR, 274)
F í l k a shr. Filko (Rj. JAZU, III, 55); rum. Filca, Filga, Felca (DOR, 57, 432)
G i c ó j shr. Gica (Rj. JAZU, III, 132); rum. Ghitoi (DOR, 65)
G r u j é s k u shr. Gruja, Grujo (Rj. JAZU, III, 480); rum. Gruia (DOR, 289)
H ó r a shr. Hora (RJ. JAZU, III, 651); rum. Hore, Horea (DOR, 297)
J á n k u l shr. Janka, Janko, Jankul < rum. (Rj. JAZU, IV, 453); rum. Iancu (DOR, 77, Graur, 110)
K l á r a shr. Klara (Rj. JAZU, V, 36); rum. Clara (Graur, 46)
K o k ó r a shr. Kokor (Rj. JAZU, V, 169); rum. Cocora (DOR, 245)
K o n s t a n t í n shr. Konstantin (Rj. JAZU, V, 274); rum. Constantin (DOR, 34)
K r s t a shr. Krsta (Rj. JAZU, V, 636); rum. Círstea (DOR, 32)
K ú z m a shr. Kuzma (Rj. JAZU, V, 841); rum. Cuzma (DOR, 36)
L á c k u shr. Lacko (Rj. JAZU, V, 682); rum. Latcu (DOR, 307)
L a z ú j k a shr. Laza, Lazar (Rj. JAZU, V, 931), rum. Lazu (DOR, 94)
M á k s i m shr. Maksim (Rj. JAZU, VI, 404); rum. Maxim (DOR, 104)
M a r í n k a shr. Marinka, Marinko (Rj. JAZU, VI, 477), rum. Marinca (DOR, 103)
M a r j á n shr. Marjan, Marijan (Rj. JAZU, VI, 474, 481), rum. Marian (DOR, 102)
M a t é j shr. Matej (Rj. JAZU, VI, 518), rum. Matei (DOR, 103)
M a t é j a shr. Mateja (Rj. JAZU, VI, 518), rum. Matea (DOR, 104)
M i h a í l a shr. Mihail, Mihailo (Rj. JAZU, VI, 646-647); rum. Mihaila (DOR, 108)
M í k u l shr. Mikul (Rj. JAZU, VI, 663); rum. Micul (DOR, 107)
M i r č' ó n j a shr. Mirče (Rj. JAZU, VI, 737); rum. Mirceana, Mircioganul (DOR, 323)
M í t a shr. Mita, Mito (Rj. JAZU, VI, 775); rum. Mita, Mitea (DOR, 112)
M o c ó k a shr. Moco, Mocika (Rj. JAZU, VI, 876); rum Motoc, Motica (DOR, 328)
M ó j s e shr. Mojsej (Rj. JAZU, VI, 904); rum. Moise (DOR, 113)
P a ú n shr. Paun (Rj. JAZU, IX, 709); rum. Paun (DOR, 345)
P é j a shr. Peja, Pejo (Rj. JAZU, IX, 759); rum. Peica (DOR, 133)
P e t r í k a shr. Petrika (Rj. JAZU, IX, 825); rum. Petrica, DOR,131)
R á d u l shr. Rado, Radul < rum. (Rj. JAZU, XII, 938); rum. Radul (DOR, 355)
S í m a shr. Sima (Rj. JAZU, XIV, 958); rum. Sima (DOR, 146)
S í m u l shr. Simun (Rj. JAZU, XV, 7); rum. Simul (DOR, 146)
T ó d o r shr. Todor (Rj. JAZU, XVIII, 425); rum. Todor (DOR, 162)
T ó m a shr. Toma (Rj. JAZU, XVIII, 455); rum. Toma (DOR, 163)
10.5. Prezimena Karaševaca, različitog porekla, obrazovana u govoru prema sopstvenim, postojećim modelima koja imaju odgovarajuće leksičke oblike u sprskohrvatskom i rumunskom jeziku:
D o m a n j á n g shr. Domana i.m. (RJ. JAZU, II, 620); rum. Doman (DOR, 263)
Đ' u r đ' u l é n a shr. Đurđijan i.m. (Rj. JAZU, III, 15; rum. Giurgeala, Giurgiulet (DOR, 67)
F i l i p ó n j a shr. Filipo, i.m. Filipović (Rj. JAZU, III, 54-55); rum. Filipoiu (DOR, 57)
H ú s t i k shr. Hust, toponim (Rj. JAZU, III, 737); rum. Hus, Husin (DOR, 75)
J o v á n a k shr. Iovana i.ž. (Rj. JAZU, IV, 669); rum. Iovan (DOR, 83)
K a t a l ú š a shr. Katalena, Katalona i.ž. (Rj. JAZU, IV, 892, 893); rum. Catalina (DOR, 28)
L á c k i ć' shr. Lacko i.m., Lacković (Rj. JAZU, V, 862); rum. Latcu (DOR, 93)
P a t á š shr. Pateša, pata, aplelativ (Rj. JAZU, IX, rum. Pata < albanski pata "guska" (DOR, 129)
P a t a š á n v. P a t á š
P e t r á š k a shr. Petraš, Petraško i.m., Petraški, Petrašković (Rj. JAZU, IX, 823); rum. Petrasco, Petrascu (DOR, 132)
10.6. Prezime Č'ervenják sačuvalo se kod Karaševaca zahvaljujući arhaičnom karakteru ovih govora. U ovom slučaju čuva se glasovna grupa čer (shr. crven, karaševski červen).
11. Prezimena Karaševaca nejasnog porekla:
F á f a v. rum. Foanfa, Fonfea (DOR, 433); izvedeno je, verovatno, od nekog nadimka
K o n f á l a, izvedeno je, verovatno, od nekog nadimka
M a l d é t, izvedeno je, verovatno, od nekog nadimka (v. i shr. malo dete)
O c i l v. rum. Otel, Otal, Hot, Hotila (DOR, 298); shr. ocil, ocas (Rj. JAZU, VIII, 503)
P i d r á k shr. Pidraš (Rj. JAZU, IX, 834)
P o c v. shr. Poca, Poce (Rj. JAZU, IX, 153)
R e v é n k o v v. shr. reven, revena (Rj. JAZU, XIII, 909); rum. Reveca (DOR, 139, Graur, 28)
V e r n í k a v. rum. Vernescu, Verna, Veronica (DOR, 405, 167)
Z d r e n j í j a v. rum. Zdraila, Zadraila (DOR, 89)
Z é n k a v. shr. ženka, zenica (Vuk, 157, 208, 210)
12.1. Na osnovu prikazanog materijala možemo izvući nekoliko zaključaka u vezi s prezimenima Srba - Karaševaca:
12.1.1. Nismo zabeležili ni jedno prezime koje se nalazi u svih sedam naselja. U šest naselja nalazi se samo jedno prezime; u pet naselja zabeležili smo deset prezimena; u četiri naselja zabeležili smo 18 prezimena; u tri naselja zabeležili smo 26 prezimena; u dva naselja zabeležili smo 35 prezimena a 120 prezimena zabeležena su samo u po jednom naselju.
12.1.2. Najveći broj Srba-Karaševaca nose sledeća prezimena: Fílka (325), Béca (165), Hacegán (152), Bírta (144), Míloš (137), Véka, Váka (123), Ćíinkul (120), Vatáv (117), Ocil (111), Vlášić (110), Gérlica (107), Bának (105, Béul (101), Míta (92), Láckić' (91), Kúrjak (90), Láuš (82), Hóca (80), Logožán, Lugožán (79), Domanjánc (78), Tódor (76) itd.
12.1.3. Srbi -Karaševci imaju 33 prezimena rumunskog porekla (odnosno 15,90%) a posredstvom rumunskog jezika primili su drugih 74 prezimena (mađarskog, nemačkog, turskog i srpskog porekla) što predstavlja 35,25% od svih zabeleženih prezimena. Ova prezimena imaju 2519 Karaševaca (donosno 39%) a prezimena rumunskog porekla nose 1408 lica. To znači da prezimena Karaševaca rumunskog porekla, kao i ona koja su primili posredstvom rumunskog jezika, predstavljaju preko 51% od svih zabeleženih prezimena koja nose preko 60% Srba-Karaševaca.
12.1.4. Zabeležili smo 54 prezimena srpskog porekla (što predstavlja 25,71 %) koja nose 1484 Srbina-Karaševaca (odnosno 21,1%). Posredstvom srpskohrvatskog jezika, Karaševci su primili 17 stranih prezimena (rumunskog, nemačkog, mađarskog i turskog porekla) što predstavlja 8,09%. Ova prezimena imaju 519 Karaševaca (odnosno 8,08%). To znači da prezimena srpskog porekla kao i ona primljena posredstvom srpskohrvatskog jezika predstavljaju 33,8 % od svih zabeleženih prezimena. Ova prezimena imaju 29,18 % Srba-Karaševaca.
12.1.5. Karaševci su preuzeli šest prezimena neposredno od Mađara. Ova prezimena imaju 162 Karaševca. Osam prezimena preuzeli su, takođe neposredno, od Nemaca. Ova prezimena nosi 25 Karaševaca.
12.1.6. Deset prezimena susreću se i kod Rumuna i kod Srba i Hrvata pa je, prema tome, teško precizirati poreklo ovih prezimena koja nose 87 Srba-Karaševaca.
12.1.7. I na kraju, treba napomenuti da smo zabeležili kod Srba-Karaševaca 11 prezimena nejasnog porekla. Većina ovih oblika izvedeni su od nadimaka.
12.1.8. Imajući u vidu da su preko 51% od prezimena Srba-Karaševaca rumunskog porekla i da preko 60% ovog stanovništva nose takva prezimena, možemo zaključiti da je rumunski elemenat bio vrlo jak u ovim naseljima. Pošto kod ostalih Srba i Hrvata u Rumuniji nema rumunskih prezimena u takvim proporcijama, možemo smatrati da su se Sloveni, preci današnjih Karaševaca i Rumuni sreli pre no što su Karaševci primili katoličku veru. Inače ne možemo objasniti kako je bilo moguće tako jako zbližavanje između Rumuna - pravoslavaca i jednog slovenskog stanovništva katoličke vere. Prema našem mišljenju, današnji Srbi-Karaševci nisu čisto slovenskog porekla. Oni su rezultat smese između Rumuna, starosedelaca i slovenskog stanovništva, južnoslovenskog tipa a pre svega Srba. U stvari, na takav zaključak navodi nas analiza prezimena Srba-Karaševaca, koju smo pokušali dati u ovom prilogu.