DR. SNJEŽANA BUZOV, POVJESNIČARKA-ORIJENTALIST S AMERIČKOG THE OHIO STATE UNIVERSITY
Možda su svi brđani Balkana Vlasi
Jesu li Vlasi narod, socijalna grupa, ili nešto treće?
- To pitanje zahtijeva knjigu koje u znanosti, nažalost, još uvijek nema. Prvo o imenu, koje je izuzetno “žilavo”, semantika mu se drastično mijenja, kao u slučaju naših Vlaja, ali samo ime opstaje, kao i identitet, ali ne etnički, nego kulturni. To je zato što Vlasi u različitim razdobljima u različitim dijelovima Balkana nisu sami sebe tako zvali, nego su ih drugi tako zvali. Pa i imena kao Cincari i Ćići su im data od drugih zbog njihovog jezika koji obiluje zvukovima „c“ i „ć“ - dakle na osnovu toga kako su ih drugi “čuli”.
Što je zajedničko svim vlaškim zajednicama?
- Od ranog srednovjekovlja do današnjih dana jedino što je zajedničko svim socijalnim grupama koje se nazivaju ovim imenom jest da su to stanovnici balkanskih gorja, po rezidencijalnom modusu polunomadi, po ekonomiji stočari. I naravno, shodno tomu, zbog slobodne muške radne snage - žene prave sir, djeca čuvaju ovce, muškarci nemaju što činiti, a oružju su vični jer čuvaju stoku od vukova i moraju se kretati na znatnim teritorijama – oni su trgovci, pratioci karavana i vojnici. Pa jesu li svi stanovnici Balkana koji se uklapaju u gornji opis Vlasi? E, to ne znamo.
Jesu li bili isključivo stočari ili ih je bilo i ratara?
- Intenzivna poljoprivreda u krajevima koje nastanjuju nije moguća. Može se reći da je njihova ekonomija stočarska, mada su se ekstenzivno bavili i poljoprivredom. Vidite Dalmatinsku zagoru.
Kako nikad nisu uspjeli formirati državu?
- Zavisi koju i kakvu. Bugarski Asenidi kao dinastija bili su Vlasi, ali današnji Vlasi to ne svojataju kao svoju državu, jer da bi to mogli, trebali bi biti nacija. Možda su i Balše bili Vlasi, ali kakvog to značaja ima kad je to danas historija crnogorske nacije? Jednom sam u nekog časopisu vidjela rad pod naslovom “Narodnooslobodilački pokret na području Liburnije”; eto, to je to. Nacija ili ideologija to može, socijalna grupa s kulturnim identitetom ne može. Imali bi i oni država, od ameba pa nadalje, ali pošto ju nemaju danas, ne mogu svojatati ni jednu u prošlosti.
Zašto nisu ni težili da postanu nacija ili etnička grupa?
- To je drugo pitanje. Pa u Makedoniji i Albaniji imaju neki status – ne i u Grčkoj - jer ipak imaju sačuvan jezik. Mada u Makedoniji ne vidim da se nešto “otimlju”. Eto, Toši Proeskom nije smetalo da bude simbol makedonstva, iako nije nikakva tajna da je on “čisti” Cincar/Vlah, i po majci i po ocu, kao i Kaliopi. Pred kraj osmanske vladavine na Balkanu Vlasima je osmanska država priznala status posebnog milleta (naroda), ali onda je Carstvo „otišlo na bubanj“. Već su početkom 19. stoljeća Vlasi objavili gramatiku svog jezika u Beču, prije mnogih drugih balkanskih naroda, ali nema države, nema nacije.
Možemo li reći da se Vlaha svi na Balkanu odriču?
- Rumunji su u modernom dobu dosta „poklisarili“ među Vlasima Balkana (Makedonija, Grčka, Bugarska), pomagali im otvarati škole i održavati jezik, pa nešto i među istarskim Ćićima, ali njihov se aktivizam, znanstveni i politički, ipak svodio na to da dokažu kako su Vlasi zapravo Rumunji - rumunjsko ime za one Vlahe koji govore svojim romanskim jezikom je „Aromuni“, a jezik je službeno „aromunski“.
Kakve su relacije između zajednice Vlaha u našoj Istri i dalmatinskih “vlaja”, odnosno nekadašnjih Morlaka?
- “Naši“ dinarski Vlasi se uklapaju u generalni opis, ali bez jezika, za koji nema tvrdih dokaza da je ikad i postojao. Oni se pak nikako ni ne trude, niti im je stalo da budu ništa drugo doli Hrvati ili Srbi. Međutim, ne mogu se “iščupati” od vlaškog imena ni danas. Dalmatinski su Vlasi nazivani Morlacima od strane Mletaka, a Vlasima od strane Osmanlija (ne i istarski). U razdoblju pod ovim dvjema državama to je ime označavalo, osobito pod Osmanlijama, i poseban status, jer su za razliku od ostalih podanika bili vojnici. U Bosni se ime Vlah i danas tradicionalno rabi za pravoslavce/Srbe. Nego, mogu li ja nešto reći nezavisno od vašeg članka?
Izvolite.
- Htjela bih napomenuti kako mi pitanja o Vlasima, osobito dalmatinskim, redovito stižu e-mailom od meni nepoznatih ljudi. Ne znam kako me pronalaze, a i pitaju me ljudi koji nisu znanstvenici, s raznih strana svijeta, a ponajviše “dijaspora”, mladi ljudi koji su relativno nedavno napustili Hrvatsku, tijekom ili nakon Domovinskog rata. Postavljaju mi pitanja slična vašim, ali više osobne prirode, vezano za porijeklo obitelji.
Hrvati ili Srbi?
- To su uglavnom dalmatinski Srbi, kojima je ta vlaška zagonetka zbog nekih razloga sada jako bitna, valjda jer bi htjeli znati o svom identitetu nešto više od zadatih kategorija, koje im ništa dobro nisu donijele. Ne znam, o motivima ne govore puno, samo o zanimanju za zavičaj i porijeklo, te o vezi s Vlasima. Nema ni tjedan kako sam odgovorila na zadnju poruku, ovog puta iz Hrvatske. Malo zam zatečena svim tim interesom, pa mislim da i vaš članak dolazi u pravo vrijeme. Ali tko zna, uvijek ima ljudi koji misle da su takve rasprave antihrvatske.
Zašto bi bile antihrvatske?
- Meni nije prošao projekt u Hrvatskoj zbog toga što je recenzent upravo tako mislio o vlaškom pitanju, plus što se radilo o razdoblju osmanlijske vlasti, pa mi je sugerirano da se idem obratiti Turskoj, jer da je to njihova povijest.
Originalni članak se nalazi:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Ostalo/tabid/87/articleType/ArticleView/articleId/70636/Default.aspx