Vlaški jezik u Istri dragocjen je i Rumunjskoj i Hrvatskoj

[bobola]

Glas Istre, 07.02.2014.

[pdf]http://www.paundurlic.com/pdf/Vlaski jezik dragocijen je i Rumunjskoj i Hrvatskoj.pdf[/pdf]
http://www.paundurlic.com/pdf/Vlaski jezik dragocijen je i Rumunjskoj i Hrvatskoj.pdf

[bobola]

Šušnjevica: Ku Ani ši Natali prin nostru kraj
Objavljeno: 03.08.2014 | 20:50 Glas Istre    Zadnja izmjena: 03.08.2014 | 20:50    0 komentara

Prigodnim programima koje je organizirala udruga Spod Učke, u Šušnjevici je obilježen Dan vlaškog jezika, manifestacija kojom ljudi iz ovog kraja uz pomoć stručnjaka i institucija nastoje sačuvati i revitalizirati jedan od najugroženijih jezika Europe.

Više se o vlaškom jeziku, koji se zajedno sa žejanskim u literaturi obično naziva istrorumunjskim, moglo saznati iz predavanja lingvistice Zvjezdane Vrzić "Hoće li uvijek biti govornika vlaškog? Stvarnost i stavovi". Vrzić je iznijela rezultate istraživanja koje je s kolegom Johnom Singlerom, u sklopu zajedničkog projekta riječkog i njujorškog sveučilišta, provela među govornicima vlaškog/žejanskog jezika u matičnim selima, ali i u Americi među iseljenicima.

Po njenim nalazima, žejanski u Žejanama u općini Matulji te vlaški u istarskim selima Šušnjevica, Brdo, Nova Vas, Letaj i Jasenovik aktivno i tečno danas govori svega 120 stanovnika ovih sela, 400-tinjak govornika koji žive drugdje u Hrvatskoj te još oko 500 iseljenika, najviše u Americi, od čega barem 300 u New Yorku.

Smatra se da su preci današnjih govornika vlaškog i žejanskog jezika u Istru došli početkom 16. stoljeća iz sjeverne Dalmacije. U terenskom istraživanju nije pronađen niti jedan aktivni govornik mlađi od 20 godina!

Anketa sa 105 pitanja provedena među aktivnim govornicima pokazala je da se ti jezici koriste uglavnom u komunikaciji među starijim članovima obitelji, a puno manje u komunikaciji s djecom i unucima. Govornici žejanskog jezika više vjeruju u vitalnost svoga jezika nego govornici vlaškog.

Već desetljećima traje proces zamjene većinskim hrvatskim jezikom, a najmlađi članovi obitelji u kojima stariji govore vlaški ili žejanski te jezike uopće ne smatraju značajnim obilježjem vlastite lokalne autentičnosti, zaključak je istraživanja Zvjezdane Vrzić.

Da bi za koju godinu možda moglo biti drukčije, pokazala je prezentacija Viviane Brkarić, predsjednice udruge Spod Učke, koja u Šušnjevici vodi igraonicu Puljići (na vlaškom - ptičice). Uz ostale programe, od proljetos snimaju i kratke filmove i dokumentarne reportaže u kojima mlade novinarke Ani i Natali Krajcar sa starijim mještanima šušnjevičkog kraja na vlaškom jeziku (uz hrvatski titl u završnoj montaži) razgovaraju o prošlosti i sadašnjosti ovog kraja.

Publici je prikazano desetak takvih filmića, s temama od legendi o zakopanom blagu do prikaza zanatskih umijeća, a ovdašnja su djeca snimila i dva videospota pjevajući na vlaškom jeziku.

Serijal, koji se snima i dalje, nazvan je "Ku Ani ši Natali prin nostru kraj" (S Ani i Natali po našem kraju). Najmlađi žitelji Šušnjevice, Brda, Nove Vasi, Letaja i Jasenovika, koji u svojim obiteljima sve manje čuju vlaški jezik budući da stariji s njima nastoje govoriti samo hrvatski, tako dobivaju novu priliku čuti zvuk i ugođaj jezika svojih predaka i postupno ga usvajati kao aktivni govornici.

Na manifestaciji je predstavljen i slikarski opus amaterske umjetnice Laure Bubolić, rodom iz Brda, koja živi u Kanadi i na svojim slikama prikazuje motive iz starog zavičaja, istarska sela, ruralnu arhitekturu i narodne nošnje.

Dan kasnije je u drugom žarištu ovog ugroženog jezika, u selu Žejane s druge strane Učke održana slična manifestacija nazvana "Dan žejanskog jezika". (D. ŠIŠOVIĆ)

http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/susnjevica-ku-ani-si-natali-prin-nostru-kraj-462248

[bobola]

Dva istarska jezika među 24 najugroženija europska jezika

ISTRORUMUNJSKI I ISTRIOTSKI GOVORE OKO 300 PASIVNIH KORISNIKA

Među 24 najugroženija europska jezika nalaze se i dva jezika koja se govore u Istri, a radi se o istrorumunjskom - dijalektu rumunjskoga jezika i istriotskom - autohtonom predmletačkom romanskom jeziku jugozapadne Istre. Istrorumunjski jezik je jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca. Za neke jezikoslovce istrorumunjski jezik je dijalekt rumunjskog jezika koji već tisućljeće ne stanuje tamo, a u Hrvatskoj se od jezikoslovaca ovim jezikom bavi akademik August Kovačec.

   Govornici istrorumunjskog jezika su Ćiribirci ili Istrorumunji. Točan broj govornika nije poznat, u UNESCO-voj Crvenoj knjizi (Red Book of Endangered Languages) spominje se broj od između 500 do 1000 osoba. Etnički su Ćići međutim daleko brojniji. Mnogi su poprimili hrvatski jezik i danas se smatraju Hrvatima, a znatan dio je '50-tih godina dvadesetog stoljeća iselio u prekomorske zemlje.

   Ćiribirci su bili Murlaci koje je sredinom 15. st. Ivan VII Frankapan naselio s Velebita na otok Krk. Radilo se o 200-tinjak obitelji koje su zapravo skoro sve bile hrvatske, a ne murlačke tj. vlaške, ali koje su očito na Velebitu bile u vlaškom okružju te su poprimile njihov jezik i tradiciju. Od prezimena koje su vjerojatno bile doista vlaška spominju bila su npr. Bučul, Čutul, Prendivoj. Već 1463. godine spominje se da su "Ćići" (prvi spomen tog pojma) Ivana Frankapana pljačkali po sjevernoj Istri. Očito je dio doseljenih "Murlaka" s Krka preselio u Istru gdje su se s vremenom i trajno nastanili. Vjerojatno je u Istru odselio tek manji dio njih jer su sva sela koja su osnovali na Krku i dalje ostala postojati, a postoje i danas.Interesantno je da u New Yorku od međuratnoga razdoblja postoji kolonija 'Istrorumunja' koja još čuva jezik, a navodno ih ima do 300 osoba, kako je istražio akademik Kovačec.

   Drugi ugroženi jezik je Istriotski ili istroromanski autohtoni predmletački romanski jezik jugozapadne Istre (Rovinj, Bale, Vodnjan, Šišan, Galižana, Fažana). On stoljećima uzmiče pred mletačkim koji se proširio od 10. stoljeća pa je istriotski snažno talijaniziran. Njegovi govornici, nemaju posebnoga nacionalnog osjećaja te se odreda izjašnjavaju i osjećaju kao Talijani, a njihove su škole otkako postoje na talijanskom jeziku. Kako smatra akademik Kovačec preostalo je oko
300 pasivnih korisnika istriotskog jezika. Rex/wikipedia

http://www.regionalexpress.hr/site/more/dva-istarska-jezika-meu-24-najugroenija-europska-jezika